Naslovnica 
Politika Afera Geotehnika: Ministar Šimonović sudjelovao u nezakonitoj naplati iračkog duga
Politika Afera Geotehnika: Ministar Šimonović sudjelovao u nezakonitoj naplati iračkog duga| Afera Geotehnika: Ministar Šimonović sudjelovao u nezakonitoj naplati iračkog duga |
|
|
|
| Oct 14, 2008 at 07:28 AM | |
|
Nova Sanaderova i Mesićeva kadrovska križaljka u Banskim dvorima, čini se, donijela je na Markov trg i nove afere povezane sa Vladom. Iako se trenutno vodi kazneni postupak zbog kriminala u Geotehnici protiv bivšeg šefa Mesićevog ureda Željka Dobranovića (kojemu je Mesić omogućio odlazak u generalsku mirovinu) svjedoci u tom kaznenom postupku, kao i dokumentacija o kriminalu u Geotehnici povezuju novog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića sa nezakonitom naplatom tzv. „iračkog duga“ tajnim pregovorima sa Sadamom Huseinom i njegovim sinovima.
Mesićev tim za tajne operacije u Iraku, Sudanu i sličnim terorističkim državama
Naime, Ivan Šimonović spada u najuži tim predsjednika Stjepana Mesića, kojeg je Mesić angažirao na tajnim poslovima nezakonite naplate tzv. „iračkih“ i „sudanskih dugova“ prema hrvatzskim poduzećima, kao što su Geotehnika i Industrogradnja. Prema tim poduzećima države poput Iraka i Sudana imale su nepodmirene financijske obveze u iznosima od više desetaka milijuna američkih dolara, a koje su se obveze inače legalno naplaćivale preko Ujedinjenih naroda, koji su imali punomoć Republike Hrvatske i hrvatskih poduzeća za naplatu tih dugovanja. Mesić je 2000. godine na Pantovčaku formirao tajni tim za naplatu potraživanja iz Iraka i Sudana Prema našim izvorima, već potkraj 2000. godine Stjepan Mesić formirao je na Pantovčaku tajni tim kojemu je povjerio zadaću preuzimanja tajne, u biti nezakonite, naplate tih dugova prema hrvatskim poduzećima. Glavni ljudi toga tima bili su: Željko Dobranović, Ivan Šimonović i Amir Muharemi. Za koordinatora tima, Mesić je postavio upravo Željka Dobranovića, kojega je prethodno 25. svibnja 2000. godine imenovao predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske, kao jednog od svojih najbližih suradnika. Dobranovićev glavni posao bilo je dogovoriti sa poduzećima kojima su države poput Iraka i Sudana dugovale višemilijunske iznose, modalitete naplate tih dugova privatnim putem. Predstavnici Geotehnike i Industrogradnje dogovarali su poslove sa Dobranovićem u Uredu predsjednika Prema svjedočenju nekada čelnih ljudi iz poduzeća Geotehnika i Industrogradnja, sastanci predstavnika Geotehnike i Industrogradnje sa Željkom Dobranovićem održavali su se u Mesićevu uredu, gdje su mnogi od njih, kako je to u postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu svjedočio bivši predsjednik Uprave Industrogradnje Zvonimir Matić, prvi puta i upoznali Dobranovića uz posredovanje Stjepana Mesića, koji ih je pozvao u svoj kabinet na Pantovčaku kako bi se dogovorili tajni aranžmani za naplatu iračkih i sudanskih dugova tih poduzeća. Upravo su u Uredu predsjednika Republike predstavnici Geotehnike i Industrogradnje potpisivali tajne punomoći Željku Dobranoviću da privatnim vezama nezakonito preuzme naplatu iračkog i sudanskog duga prema tim hrvatskim kompanijama. O tomu je i u istražnom postupku protiv Dobranovića pred istražnom sutkinjom Županijskog suda u Zagrebu, Mirjanom Matijanec, na istražnom ročištu održanom 13. ožujka 2006. godine, svjedočio i bivši predsjednik Uprave Industrogradnje Zvonimir Matić. „Dok je Željko Dobranović radio u Uredu predsjednika bili su neki kontakti između njega i Industrogradnje, naime bilo je nekog govora o vanjskoj suradnji između Ž. Dobranovića i Industrogradnje, tj. koliko se ja sjećam Željko Dobranović je od strane Industrogradnje dobio punomoć za vođenje razgovora u ime Industrogradnje tj. za naplatu dugovanja od ostalih poduzeća prema Industrogradnji, za to nije postojao nikakv pisani ugovor. ... Željko Dobranović trebao je voditi pregovore oko iračkog duga Industrogradnji, a taj dug je bio negdje oko 10 – 15 milijuna dolara“, stoji u iskazu Zvonimira Matića istražnoj sutkinji Mirjani Matijanec. Šimonovićev zadatak bio je tajno otkazivanje punomoći Ujedinjenim narodima Nakon što je Dobranović odradio ovaj dio posla, te dogovorio modalitete naplate dugova sa Industrogradnjom i Geotehnikom, koja su mu poduzeća i potpisala tajne punomoći za naplatu iračkih i sudanskih dugova, trebalo je obustaviti postupak za naplatu tih dugova legalnim putem preko Ujedinjenih naroda. Ovaj dio posla bio je na Ivanu Šimonoviću, današnjem ministru pravosuđa u Sanaderovoj Vladi. U dogovoru sa Mesićem i Dobranovićem, Ivan Šimonović otkazao je punomoći Ujedinjenim narodima za zakonitu naplatu tzv. iračkih i sudanskih dugova hrvatskim poduzećima. Šimonović je kao stručnjak za međunarodno pravo sasvim sigurno bio svjestan činjenice da se upušta u nezakonite i sumnjive poslove naplate ovih financijskih potraživanja hrvatskih poduzeća, u dogovoru sa predsjednikom Republike i njegovim šefom ureda. Naime, današnji ministar pravosuđa povukao je punomoći za naplatu tzv. iračkih i sudanskih dugova u trenutku kada su Ujedinjeni narodi potvrdili Republici Hrvatskoj kako se poduzeća nalaze u prvom naplatnom redu za naplatu tih potraživanja, dakle u trenutku kada bi poduzeća i legalnim putem naplatila tzv. irački i sudanski dug. Šimonović zlouporabio položaj i ovlasti i sudjelovao u sklapanju štetnih ugovora? Drugim riječima, čin povlačenja punomoći Ujedinjenim narodima može se smatrati i počinjenjem kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, te sklapanja štetnog ugovora kojim su navedena hrvatska poduzeća oštećena za više desetaka milijuna američkih dolara. Prema saznanjima kojima raspolaže Necenzurirano.com Vlada nikada nije donijela nikakav službeni zaključak na temelju kojega je Ivan Šimonović mogao povući spomenute punomoći Ujedinjenim narodima za naplatu potraživanja hrvatskih poduzeća. Učinjeno je to isključivo na temelju privatnih, tajnih i nezakonitih dogovora tajnog tima iz Ureda predsjednika u sastavu: Stjepan Mesić, Željko Dobranović, Ivan Šimonović i Amir Muharemi. Tajni pregovori preko Misije u UN-u i Veleposlanstva u Turskoj Nakon što su UN-u otkazane punomoći za legalnu naplatu potraživanja hrvatskih poduzeća, započeli su tajni pregovori primjerice sa režimom i predstavnicima Sadama Huseina o naplati tzv. iračkog duga Geotehnici i Industrogradnji. Pisana korespondencija sa predstavnicima Sadama Huseina u tajnosti je obavljana upravo preko hrvatske Misije u Ujedinjenim narodima koju je u to vrijeme vodio današnji ministar pravosuđa Ivan Šimonović. Šimonović je tako zlorabeći svoj položaj u New Yorku osiguravao Željku Dobranoviću da služeći se diplomatskom infrastrukturom Hrvatske obavlja tajne pregovore o naplati iračkog duga za hrvatska poduzeća na temelju punomoći koju su mu kao privatnoj osobi potpisale Geotehnika i Industrogradnja. Sastanke koje je Dobranović navodno obavljao sa sinovima Sadama Huseina, sa kojima je nekoliko puta pregovarao o naplati spornih potraživanja, ovaj tajni Mesićev tim dogovarao je preko Veleposlanstva u Turskoj, gdje je veleposlanik u to vrijeme bio današnji Mesićev šef Ureda Amir Muharemi, inače protjeran na zahtjev SAD-a iz Misije RH pri UN-u zbog povezanosti sa terorizmom i organiziranim kriminalom. Upravo je Muharemi preko svojih provjerenih veza posredovao između Sadamovih sinova i Željka Dobranovića, te je organizirao njihove sastanke i pregovore o naplati dugova. Dugovi navodno naplaćeni – nitko ne zna gdje je novac Ono što je najčudnije u cijeloj priči jest činjenica da su Industrogradnja i Geotehnika Željku Dobranoviću za ove nezakonite poslove isplatile proviziju, iako se službeno tvrdi kako Dobranović nije obavio ove poslove za ta poduzeća. Ipak, kako doznajemo do naših izvora, sporni irački i sudanski dugovi su naplaćeni i prebačeni na tajne račune poznate imenovanim sudionicima u ovom tajnom poslu, a što nikada nije službeno prikazano u dokumentaciji tih poduzeća, obzirom da od naplaćenih iznosa nikada niti kuna nije uplaćena niti na račun Geotehnike ni na račun Industrogradnje. Tako danas sudbinu tog novca znaju jedino Mesić, Dobranović, Šimonović i Muharemi, koji su sudjelovali i rukovodili cijelim ovim tajnim poslom, u kojem je novi ministar pravosuđa, prema izjavama svjedoka iz navedenih poduzeća imao ključnu ulogu. Upravo iz tih razloga istraga koju je Županijski sud u Zagrebu vodio protiv Željka Dobranovića nije htjela ulaziti u pitanje naplate iračkog i sudanskog duga, zbog „viših nacionalnih interesa“, kako je to objašnjeno u istrazi, a zapravo kako bi se prikrili prljavi poslovi Stjepana Mesića i njegovih najbližih suradnika među kojima i današnjeg ministra Ivana Šimonovića. Kazneni postupci koji su u tijeku inkriminiraju novog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića U svakom slučaju kazneni postupak koji je u tijeku protiv Željka Dobranovića i ostalih pred Županijskim sudom u Zagrebu, mogao bi nakon svjedočenja svih svjedoka i izvođenja dokaza inkriminirati novog ministra pravosuđa, što će svakako biti posebno nezgodno Sanaderovom kabinetu, ali i predsjedniku Republike na odlasku. Osim toga, u tijeku je i kaznena istraga protiv bivšeg predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoja Vojkovića zbog kriminala u Geotehnici. U toj istrazi svakako će se ponovno istraživati i postaviti pitanje tzv. iračkog i sudanskog duga, a time i kaznene odgovornosti današnjeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića za sudjelovanje u nezakonitoj naplati tih dugova prema hrvatskim poduzećima. Nameće se logičnim pitanje, kako će se ministar pravosuđa postavljen kao jedan od glavnih premijerovih ljudi za obračun s korupcijom i organiziranim kriminalom, obračunati s mafijom, obzirom na vlastitu umiješanost u poslove koji su predmet jednog kaznenog sudskog postupka i jedne kaznene istrage. Domagoj Margetić Povezano: Slučaj Geotehnika |
