Naslovnica 
Predstavljanje knjiga Životopis Domagoja Margetića
Predstavljanje knjiga Životopis Domagoja Margetića| Životopis Domagoja Margetića |
|
|
|
| May 25, 2007 at 05:56 AM | |
|
Domagoj Margetić rođen je 1974. u Zagrebu, gdje se školovao i danas živi i radi kao novinar.
Potomak je slavne uskočke, plemićke obitelji, podrijetlom iz starog hrvatskog plemena knezova i plemića Klokočkih iz Pounja. Najugledniji su vojvoda iz Ledenica (u blizini Senja i Novog Vinodolskog) Marko Margetić i njegov brat Juriša Senjanin. Posebno se bavi analizom ekonomsko – političkih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno – privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda. Godine 2000. objavio je esej “Gospodarstvo nacije”. Jedan je od osnivača Udruženja novinara Republike Hrvatske (UNRH) čiji je bio i predsjednik od 2001. do 2008. godine. Posebno su zapažene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o čemu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. godine radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvješća o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvješća o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Sudjelovao u izradi Deklaracije o položaju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja “Gdje je hrvatsko novinarstvo u zaštiti nacionalnih vrijednosti” (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima održanom u Zagrebu. Član je Građanskog stručnog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Ličke razvojne agencije na projektu “Ličke televizije”, te je od 2001. godine do 2005. godine bio član Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruženja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma “Markov trg 2a” (2002.). Autor je eseja “Globalni projekt Hrvatska” (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u više udruga građana, te je autor priručnika “Odnosi s javnošću za nevladine udruge” (2002.). Od listopada 2003. do siječnja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo”. Godine 2001. koautor je knjige analiza "Mislimo sustavski", u izdanju Hrvatskog društva za sustave. Krajem 2002. godine Margetić je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima terorističkih četničkih jedinica u Hrvatskoj, koje je Račanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. godine Državno odvjetništvo započelo je kazneni progon protiv osumnjičenih za ratne zločine, sa popisa koje je objavio Margetić. Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige “Tko je opljačkao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. – 2003.)”. U siječnju 2004. godine imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu “Hrvatsko slovo”. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Autor je izvješća “Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasništvom i upravljačkom strukturom medija”. Početkom svibnja 2004. godine na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavještajnom podzemlju protiv bivšeg premijera Ivice Račana i bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića. Kasnije je političkom nagodbom vlasti i oporbe ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika “Hrvatskoga slova”, zbog kritičkih tekstova protiv Stjepana Mesića i odbijanja naloga za promjenu uređivačke politike svog Uredništva, a na izričiti zahtjev predsjednika Republike u razgovoru za jedan tjednik: „Ili smijenite Margetića ili prestanite financirati Hrvatsko slovo!“. Vlasnici i direktor Hrvatskog slova odlučili su poslušati nalog Stjepana Mesića. Početkom rujna 2004. godine postao je glavni urednik političkog tjednika “Novo hrvatsko slovo”. U prosincu 2004. godine Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiću o prestanku objavljivanja svjedočenja tajnih, zaštićenih svjedoka u procesima pred sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blaškića. Margetić je u pisanom odgovoru odbio nalog Haaškoga suda riječima: “Ne priznajem ni Vaš sud niti vaše quasi sudske naloge!”. Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margetić je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haaških dokumenata i cjelokupna svjedočenja Stjepana Mesića pred Haaškim sudom, u kojima je optuživao Hrvatsku za agresiju i ratne zločine. “Novo hrvatsko slovo” posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogućeno mu je redovito izlaženje, već krajem siječnja 2005. godine. Održao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, političke tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavještajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta “Hrvatskog novinarskog instituta-HNI”. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o štetnim dogovorima Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na više od 300 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. godine otela ga je paraobavještajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli slučaj otmice zataškala i istraga je politički obustavljena. Početkom ožujka 2005. godine objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesić-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavještajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i uništena. Tijekom ožujka 2005. godine objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. godine sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Međunarodne deklaracije o civilnom društvu. Dana 29. travnja 2005. godine Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpečatio tajnu optužnicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetića za navodno kazneno djelo nepoštivanja suda, zbog objave svjedočenja i identiteta zaštićenih svjedoka pred Haaškim sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u Haagu. Domagoj Margetić odbio je primiti haašku optužnicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispričati Haaškom sudu. Dana 14. lipnja 2005. godine Margetić se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Oriem na Haaškomu sudu. "Ne osjećam se krivim", izjasnio se po svim točkama optužnice, ali se nije ispričao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. godine Haaško tužiteljstvo najavilo je proširenje optužnice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetića. Osmoga kolovoza 2005. godine Margetiću je uručena izmijenjena optužnica Haaškoga tužiteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005. godine. Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margetić je 24.5.2005. godine osnovao vlastiti web portal www.domagojmargetic.com. U svibnju 2005. godine na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je danas dostupna na www.necenzurirano.com . Početkom ljeta 2005. godine Margetić je pripremio za objavu knjigu "Obavještajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavještajnim strukturama koje su uspostavili politički centri moći, s posebnim analizama o tzv. Ostojićevoj i Bagićevoj skupini. U svojim istraživanjima o kriminalnom podzemlju Margetić je objavio video dokumente o sudjelovanju Ivana Čermaka u međunarodnom švercu droga, kao i video svjedočenje odvjetnice Ane Jendriš Jelesić o organiziranom kriminalnom podzemlju i vezama predsjednika Republike sa krim podzemljem. U srpnju 2005. godine američki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optužnice protiv hrvatskih novinara među kojima je i Domagoj Margetić. Vanjskopolitički odbor Američkog Kongresa uputio je taj amandman Državnom tajništvu SAD-a. Na taj je način, posredno, Američki kongres zatražio odbacivanje optužnica protiv hrvatskih novinara pred Haaškim tribunalom. Iz političkih razloga američki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. godine najavljeno saslušanje pred Kongresnim odborom o medijskim slobodama u Hrvatskoj. Sredinom srpnja 2005. godine potporu haaškom optuženiku i novinaru Domagoju Margetiću pred Haaškim sudom dala je i međunarodna organizacija "Reporteri bez granica", čiji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haaškom sudu, izrazivši zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Domagoj Margetić je jedini novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritičkog pisanja još 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vraćena tek 13.6.2005. godine, kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na suđenje pred Haaškom tribunalom. Ministarstvo pravosuđa prilikom vraćanja putovnice novinaru potvrdilo je kako je Margetiću putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije; ugovora Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. godine. Dana 13. kolovoza 2005. godine Margetić je primljen u članstvo međunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjedištem u Washingtonu, SAD. Osnivač je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.). Dana 22. rujna 2005. godine Margetić je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tužbu protiv haaške optužnice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu državnim dužnosnicima zatražio je od premijera i sudbenih vlasti da se poštuju hrvatski zakoni i Ustav kod haaškog procesa protiv hrvatskih novinara. Ustavnu tužbu novinara Margetića odbacio je sudac Milan Vuković, koji je takvom odlukom omogućio daljnji nezakoniti kazneni progon hrvatskih novinara. Početkom listopada 2005. godine Margetić je primio objedinjenu optužnicu Carle del Ponte protiv četvorice hrvatskih novinara: Jovića, Šešelja, Križića i Margetića, kojom ih se tereti za zločinačko udruživanje, "zajedničku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zaštićenih haaških svjedoka. To je prvi put da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji optužio cijelu skupinu novinara, i još k tome za udruženi novinarski zločinački poduhvat. Krajem studenog 2005. godine Margetić je objavio svoju treću knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu državu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu. Godine 2005. godine jedan je od autora stručnih analiza u zborniku "Nacionalne vrijednosti u gospodarskom razvoju", u nakladi Matice Hrvatske i Domagojeve zajednice. Sredinom 2005. godine Margetićeve knjige "Tko je opljačkao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesić dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrštene su u službeni popis literature Sveučilišta Berkely, Istočno-europskog odjela, pod naslovim iz Istične Europe i o Istočnoj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf). Dana 9. siječnja 2006. godine Haaški sud ponovno je zabranio Margetiću objavu tajnog Mesićevog svjedočenja u Haagu, ovaj put u obliku audio zapisa kojega je Margetić primio od Haaškog tužiteljstva. Margetić je ponovno odbacio haaški nalog i audio snimke Mesićeva svjedočenja u Haagu objavio na svojem web portalu. 11. siječnja 2006. godine sutkinja Županijskog suda u Zagrebu izdala je nalog za zatvaranje, ukidanje i zabranu internet stranice domagojmargetic.com, što je prvi slučaj zabrane web portala u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj i jedan od prvih takvih slučajeva u Europi. Autor je i voditelj projekta „Problems of transition to democracy – Case Study Croatia“, u SAD-u. U travnju 2006. godine objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatsko novinarstvo između kriminala, korupcije i medijske prostitucije". Krajem svibnja 2006. godine Margetić je objavio svoju prvu zbirku pjesama „Razotkrivanje“. Domagoj Margetić je prvi građanin jedne države članice Ujedinjenih Naroda koji je pred Vijećem sigurnosti zatražio preispitivanje haaških optužnica protiv hrvatskih novinara i vjerodostojno tumačenje Statuta Haaškoga suda. Na temelju njegove inicijative i lobiranja predsjednice Hrvatske svjetske organizacije sudac Haaškoga suda Patrick Robinson odbacio je objedinjenu optužnicu Carle del Ponte protiv hrvatskih novinara i dao joj rok za sastavljanje nove. Time je Margetić onemogućio Haaškom sudu sazivanje početka suđenja hrvatskim novinarima za skoro godinu dana. Ipak, izvorne pojedinačne optužnice protiv hrvatskih novinara ostale su na snazi, a Carla del Ponte je 19.5.2006. godine, uputila Tribunalu novu objedinjenu optužnicu na čak 59 stranica. Margetić je odgovorio na taj podnesak Carle del Ponte odgovorom na stotinu stranica osporavajući nadležnost Haaškoga suda u procesu protiv hrvatskih novinara, te argumentirajući kako se radi o političkom sudskom procesu pod visokim pokroviteljstvom Ujedinjenih Naroda. Dana 31. svibnja 2006. godine Haaški je sud objedinio haašku optužnicu kojom se Margetića, Križića i Šešelja tereti za udruženi kriminalni poduhvat, zajedničku strategiju i zamisao u razotkrivanju tajnih haaških svjedoka. Dana 14. lipnja 2006. godine Domagoj Margetić se sastao sa glavnim tajnikom i osnivačem Reportera bez granica Robertom Menardom koji je dao bezrezervnu potporu hrvatskim novinarima optuženima u Haagu, te je najavio kako će od MKSJ-a zatražitzi obustavu progona hrvatskih novinara. Dana 15. lipnja 2006. godine glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte potpisala je odluku kojom odustaje od daljnjeg kaznenog progona Domagoja Margetića i još dvojice optuženih novinara, čime je Margetić svojom strategijom obrane postao jednim od prvih optuženika u Haagu koji je i prije samog suđenja pobijedio Del Ponte. Dana 20. lipnja 2006. godine Sudsko vijeće III. pod predsjedanjem sudca Patricka Robinsona prihvatilo je prijedlog tužiteljstva i obustavilo postupak protiv hrvatskih novinara. Domagoj Margetić porazio je Carlu del Ponte. U rujnu 2006. objavio je u digitalnom obliku knjigu „Islamistički terorizam na Jugu Europe“. U srpnju 2006. godine Margetić je na svojem web portalu objavio cjelokupni tajni Popis svih zaštićenih svjedoka iz haaškog procesa protiv generala Tihomira Blaškića. Dana 3. kolovoza 2006. godine Haaški je sud u Zagreb poslao nalog kojim Margetiću nalaže prestanak objavljivanja toga popisa. Uz ovaj je nalog hrvatskoj Vladi u tajnosti upućen i nalog za uhićenje i privremeni pritvor Domagoju Margetiću u Haagu. Dana 4. kolovoza 2006. godine u 9.00 sati Domagoj Margetić odbio je na Županijskom sudu u Zagrebu preuzeti navedeni haaški nalog. Istoga dana u 18.00 sati u Slavonskom brodu uhićen je Domagoj Margetić po nalogu Haaškoga suda, te mu je od strane istražne sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Renate Miličević određen 48 satni pritvor. Dva dana kasnije, 6. kolovoza 2006. godine Margetić je ponovno sproveden iz zagrebačkog zatvora pred sutkinju Miličević, gdje mu je pročitan haaški nalog za privremeni pritvor i izručenje. Sutkinja Milčević je, protivno zakonima, Margetiću odredila dvomjesečni pritvor. Odlukom Haaškoga suda od 4. kolovoza 2006. godine Margetićev neovisni web portal domagojmargetic.com ugašen je i zabranjen. Domagoj Margetić je u haaškom pritvoru stupio u štrajk glađu. Štrajkao je glađu puna trideset i četitri dana, što je do tada bio najduži štrajk glađu u Hrvatskoj, te jedan od najdužih štrajkova glađu u svijetu. Na zahtjev biskupa Valentina Pozaića Domagoj Margetić je narušenog zdravlja u kritičnom stanju pušten iz zatvora dana 6. rujna 2006. godine. Rješenje o Margetićevu puštanju na slobodu presedan je u hrvatskoj sudskoj paksi i predstavlja prvu odluku hrvatskih sudaca protiv nekog naloga Haaškoga suda. „Vjerujem u poziv istine, a ne istinu po zadatku“, izjavio je po izlasku i zatvora Domagoj Margetić, koji je boravkom u haaškom pritvoru postao prvim političkim zatvorenikom Ujedinjenih Naroda, koji su osnivač Haaškoga suda. Dana 30. kolovoza 2006. godine glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte podignula je protiv Margetića novu optužnicu zbog navodnog kaznenog djela „nepoštivanja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu“. Time je Margetić postao prvi hrvatski građanin, dvostruki haaški optuženik i haaški zatvorenik. Optužnica je objavljena 12. rujna 2006. godine, što znači da je dvanaest dana bila označena „tajnom i zapečaćenom“. Dana 13. listopada 2006. godine Margetić se pred sudcem Alphonsom Oriem, na Haaškom sudu, izjasnio o optužnici riječima: „Nisam kriv“. U studenom 2006. godine Margetić je osnovao novi neovisni web magazin Necenzurirano.com, čiji je glavni urednik od osnivanja. Krajem studenog 2006. godine pripremio je za tisak knjigu „Usporedna vlast“. Jedan je od autora i potpisnik Hrvatske deklaracije za lustraciju, početkom 2007. godine. Tijekom 2005. i 2006. godine Margetić je izvješćivao za iseljeničke radio postaje „Lijepa naša“ u Chichagu, „Hrvatski informativni program“ Toronto, „Hrvatski radio“ Melbourne, Hrvatski radio Tasmania. Dana 7. veljače 2007. godine Domagoj Margetić osuđen je na Haaškom sudu na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i novčanu kaznu u iznosu od 10 tisuća eura. Tako je postao prvi novinar zatvorenik u Zatvoru Ujedinjenih Naroda u Scheweningenu (Den Haag) u Nizozemskoj. Margetić je kaznu odslužio u cijelosti i platio novčanu kaznu (uz pomoć prijatelja koji su prikupili novac za plaćanje kazne). U ožujku 2007. godine Margetić je pripremio za tisak knjigu „Tranzicijska šifra“. Početkom svibnja 2007. godine Margetić je završio svoje višegodišnje istražvanje o tragu opljačkanog novca i aferi pranja novca u austrijskoj Hypo Alpe Adria banci u Hrvatskoj. O tomu je pripremio opsežno istraživanje pod naslovom „Kako strane banke peru opljačkani novac u Hrvatskoj?“, opisujući tako tehnologiju bankarskog kriminala u trazicijskom financijsko – ekonomskom sustavu Republike Hrvatske. Kao istraživački novinar Margetić je prvi objavio dokumentaciju o protuzakonitoj privatizaciji Dubrovačke banke, poduzeća „Sunčani Hvar“, te tajnu dokumentaciju o kriminalu u Hrvatskoj narodnoj banci i tajnim računima Ministarstva financija. U siječnju 2008. godine, radnici i mali dioničari opljačkani u pretvorbi i privatizaciji izabrali su Domagoja Margetića za predsjednika Slobodnog sindikata, koji zastupa opljačkane i obespravljene radnike poduzeća NAMA, Geotehnike, Tvornice duhana Zagreb i Zagrebačke banke. Početkom ožujka 2008. godine, završen je projekt Hrvatskog novinarskog instituta. U travnju 2008. registriran je Hrvatski novinarski institut, a Domagoj Margetić izabran je za ravnatelja.
U travnju 2008. godine sudjelovao je kao predavač na stručno znanstvenom skupu Matice hrvatske "More hrvatsko blago", sa predavanjem "Interesi financijskih središta moći na Jadranu".
Tijekom 2008. godine Margetić je na portalu Necenzurirano.com objavio neke od najstrože čuvanih dokumenata jugoslavenske tajne milicije UDB-e, odnosno SDB-a (Služba državne bezbednosti), o aktivnostima komunističkih tajnih služba protiv hrvatskih emigranata i njihovih suradnika u zemlji. U rujnu 2008. godine objavio je knjigu „Bankarska mafija“ o međunarodnom, bankarskom, organiziranom kriminalu i pranju novca preko hrvatskih i inozemnih banaka. Dana 19. rujna 2008. godine Domagoj Margetić sudjelovao je uz prof. dr. Darka Trifunovića, Dževada Galijaševića i Antu Marinčića u osnivanju Ekspertnog tima Jugoistočne Europe za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, čiji je i član.
U rujnu, listopadu, studenom i prosincu 2008. godine održao je desetak predavanja o problemu islamskog terorizma na Balkanu, posebno u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, te su njegove analize citirali Jerusalem Post, moskovska "Pravda", te mediji u regiji beogradski TANJUG, Glas javnosti i Kurir, banjolučki "Fokus", neovisni portal Etleboro.com, te portal "Rinascita Balcanica".
Godine 2009. objavio je u cijelosti tajni Dossier Hypo, o operacijama pranja novca preko Hypo Alpe Adria Grupe, te je o Aferi Hypo svjeočio u istrazi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je kako se istraga, između ostalog, vodi i na temelju informacija i dokumenata koje je objavio Margetić na portalu Necenzurirano.com.
U prosincu 2009. godine Google je u svojem godišnjem izvješću "2009. Year End Google Zeitgeist, od 2.12.2009., uvrstio Necenzurirano.com među najčitanije web portale u Hrvatskoj, a Margetićevu analizu ostavke premijera Ive Sanadera i Afere Hypo, proglasio je najčitanijim tekstovima.
U rujnu 2009. godine, na poziv Međunarodnog antiterorističkog instituta sudjelovao je u radu Svjetskog antiterorističkog summita u Tel Avivu, u Izraelu.
U ožujku 2010. godine objavio je knjigu "Iranska Agenda Balkan - Analiza utjecaja iranskih operacija na regionalnu, europsku i međunarodnu sigurnost".
Surađivao je povremeno u zadarskom tjedniku „Hrvatski list“.
Surađivao je u banjolučkim dnevnim novinama "Fokus".
Autor je projekta i glavni urednik neovisnog internetskog portala Necenzurirano.com, gdje objavljuje svoja novinarska istraživanja i tekstove. Član je Odbora za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske. |
